Brzina kojom procesor obrađuje jedno je od svojstava računala koje određuje njegovu .
Brzina rada procesora ili mjeri se brojem izvršenih osnovnih u jedinici vremena.
Radni takt procesora izražava se u (Hz).
Brzina dodatno ovisi o (generaciji) procesora, te o broju koje procesor može obrađivati u jednom taktu.
Za brzinu rada procesora važna je i pristupa podacima.
Procesor mnogo brže obrađuje podatke nego ih dohvaća iz spremnika.
Ovisno o namjeni te radnom okruženju procesori mogu postizati velike razlike u pri istom radnom taktu.
Frekvenciju radnog te niz drugih podataka o računalo možemo saznati rabeći dijaloški okvir "" koji možemo pozvati iz "" ili prozora "".
Iz dijaloškog okvira "Svojstva sustava" možemo doznati i koliki je kapacitet (memorije) - RAM-a.
obrađuje podatke iz radnog spremnika, koji je znatno brži od pomoćnih .
Brzina rada pomoćnog spremnika također je bitna jer se s njega učitavaju podaci u .
Dodavanjem modula kapacitet radnog spremnika.
U računalu se podaci između pojedinih dijelova razmjenjuju velikom brzinom.
Ako je grafički podsustav s grafičkom karticom preslab i nema dovoljnu , računalo će raditi vrlo neovisno što su ostale komponente vrhunske kvalitete.
Zbog toga sve komponente računala moraju biti kvalitetne i što je jednako važno međusobno .
Brzina rada treba biti usklađena s RAM-a i matične ploče.