JEZIK RAČUNALA

Najmanja količina podataka koju računalo prepoznaje i obrađuje zove se
1. bajt.
2. bit.
3. gigabajt.
4. 0 i 1.
Jedan bit može imati
1. 2 stanja.
2. 1 stanje.
3. 3 stanja.
4. 4 stanja.
Vrijednost bita može biti
1. 0.
2. 1.
3. bilo koji broj.
4. 0 i 1.
Koliko različitih stanja mogu prikazati dva bita?
1. 2.
2. 4.
3. 6.
4. 8.
Baza binarnog brojevnog sustava je broj
1. 0.
2. 1.
3. 2.
4. 10.
Gledajući s desna na lijevo mjesna vrijednost svakog bita povećava se
1. jedan put.
2. dva puta.
3. tri puta.
4. četiri puta.
Osnovna jedinica zapisivanja podataka u spremnike računala zove se
1. kilobajt.
2. terabajt.
3. gigabajt.
4. bajt.
Bajt je niz od
1. 10 bitova.
2. 1024 bita.
3. 8 bitova.
4. 2 bita.
Kodiranje je postupak
1. pretvaranja znakova u drugi oblik (kod) , prikladan za jezik računala.
2. pretvaranja binarnog koda u zapis razumljiv čovjeku.
3. spremanja podataka u spremnik računala.
Skup simbola i znakova pohranjenih na organizirani način u trajni spremnik računala zove se
1. kod.
2. mapa (folder).
3. datoteka (file).
4. bajt.